


Prva norma koju je objavila ISO organizacija je ISO/TR 23455:2019 Blockchain i DTL — Pregled i interakcije između pametnih ugovora ("smart contracts") u blockchainu i DTL sistemima.
Nakon njega su izdane 3 norme u 2020. kao i 1 norma u 2021. godini:
- ISO 22739:2020 Blockchain and distributed ledger technologies — Vocabulary
- ISO/TR 23244:2020 Blockchain and distributed ledger technologies — Privacy and personally identifiable information protection considerations
- ISO/TR 23576:2020 Blockchain and distributed ledger technologies — Security management of digital asset custodians
- ISO/TS 23258:2021 Blockchain and distributed ledger technologies — Taxonomy and Ontology
Neke od poznatijih kripto valuta koje su usklađene s normom ISO 20022 su Ripple (XRP), XDC, Stellar Lumens, Iota, Algorand i dr.
Trenutno se razvija još 10 normi pod istim tehničkim odborom (ISO/TC 307), a tek će nam budućnost pokazati koliko njih će ostati u primjeni i novih se još razviti. Sigurno je da blockchain i DLT jesu budućnost i da se očekuje samo daljnji porast i razvoj ovih tehnologija.Trenutno jedina aktivna norma koja je primjenjiva na kripto valute je norma ISO 20022 za elektroničku razmjenu podataka između finansijskih institucija. Neke od poznatijih kripto valuta koje su usklađene s normom ISO 20022 su Ripple (XRP), XDC, Stellar Lumens, Iota, Algorand i dr. Trenutno se razvija još 10 normi pod istim tehničkim odborom (ISO/TC 307), a tek će nam budućnost pokazati koliko njih će ostati u primjeni i novih se još razviti. Sigurno je da blockchain i DLT jesu budućnost i da se očekuje samo daljnji porast i razvoj ovih tehnologija.
izvor URS

Planirane promjene u novom ISO/IEC 27001 i ISO/IEC 27002!
Učinjene su značajne promjene u sekciji Controls u ISO/IEC 27002, uključujući 12 novih kontrola, 16 izbrisanih kontrola i druge koje su modifikovane ili kombinovane.

Najava: potreba za usklađivanjem s propisima EU u području zaštite podataka
GDPR (General Data Protection Regulation)
GDPR (General Data Protection Regulation) usvojen je od strane Europskog parlamenta u aprilu 2016. godine. Taj propis ima izravan uticaj na sve organizacije, javne i privatne, s uredima u Europskoj Uniji te one koje procesiraju podatke građana država članica EU.
Svrha je propisa zaštititi privatnost građana EU i spriječiti različite vrste zloupotrebe podataka u vremenima kada informacije i upravljanje njima predstavlja svakodnevnu potrebu potrebu firmi i pojedinaca. Svijet i upravljanje podatcima uveliko se promijenilo još od 1995. kada je dosadašnja direktiva stupila na snagu. Iako su glavni principi privatnosti podataka ostali isti, mnoge su druge promjene zahtijevale pripremu novih propisa.